Osnovna škola Sesvetska Sela
Aktivacija usluge Microsoft365 moguća je putem novog self-care portala na sljedećoj poveznici: info.carnet.hr
Aktivacija usluga moguća je putem novog self-care (CARNET info) portala na sljedećoj poveznici: info.carnet.hr
Korisnici koji su već aktivirali navedene usluge i dalje im mogu pristupati prijavom u sustav o365 putem stranice: portal.office.com.
Pitanja i odgovori
https://installer.eduroam.hr/faq.php
Ostali operacijski sustavi
https://cat.eduroam.org/?idp=6883
| JUTARNJA SMJENA |  |
|
| sat | početak | kraj |
| 1. | 8:00 | 8:45 |
| 2. | 8:50 | 9:35 |
| UŽINA | 9:35 | 9:45 |
| 3. | 9:45 | 10:30 |
| UŽINA | 10:30 | 10:40 |
| 4. | 10:40 | 11:25 |
| 5. | 11:30 | 12:15 |
| 6. | 12:20 | 13:05 |
| POPODNEVNA SMJENA |  |
|
| sat | početak | kraj |
| 1. | 14:00 | 14:45 |
| 2. | 14:50 | 15:35 |
| UŽINA | 15:35 | 15:45 |
| 3. | 15:45 | 16:30 |
| UŽINA | 16:30 | 16:40 |
| 4. | 16:40 | 17:25 |
| 5. | 17:30 | 18:15 |
| 6. | 18:20 | 19:05 |
U prilogu su upute za pristup virtualnim učionicama i pomoć oko tableta. U virtualnim učionicama vrijede pravila kućnog reda Škole. Svaka zlouporaba će biti sankcionirana. U prilogu se nalazi uputa za učenike - pravila ponašanja.
Rita Zonjić, učenica 8. razreda naše škole, i ove je godine osvojila Oskar znanja kao državna prvakinja u poznavanju hrvatskoga jezika 2018.
U četvrtak, 14. prosinca 2017. u 19,00 sati u našoj školi održat će se koncert tradicijskih božićnih pjesama Hrvatske i svijeta Vu to vreme godišta, U se vrime godiša, U to vrijeme godišta.
Čestit i blagoslovljen Božić te sretna nova 2018. godina!
Program koncerta je priložen u nastavku pod opširnije.
U ovo predblagdansko vrijeme svatko od nas obilazi sajmove, kupuje poklone, piše čestitke, zapjeva pokoju božićnu pjesmu i gotovo nikada si i ne postavlja pitanje odakle sve to. Nije li točno da sve u životu ima neki svoj početak i svoju povijest? Tako i ova božićna priča i sve što ide uz nju. Jedna od najpopularnijih božićnih pjesama U to vrijeme godišta, koju svi rado pjevamo, a doživjela je mnoge glazbene obrade i umjetnička ostvarenja, također ima svoju povijest. Kada bismo bilo koga od nas upitali kada je nastala, odgovor bi uglavnom bio: „To je naša stara božićna pjesma.“ Ali kada je nastala? Zahvaljujući suvremenim tehnologijama 20. st., mnogi arhivi, a posebice onaj za istraživanje tradicijske kulture u Zagrebu, Institut za etnologiju i folkloristiku, čuva velik broj različitih snimki upravo ove naše, svima nama tako drage, božićne pjesme. Ono što začuđuje je to da je tekst isti, a melodije se razlikuju. Razlog tomu je taj što je spomenuta pjesma doslovni prijevod korala, nastalog još u 11. st. u Francuskoj, In hoc anni circulo. Nastariji hrvatski zapis i prijevod ovog korala nalazimo u Pavlinskom zborniku iz 1644. g. u kojem je zapisana i melodija i doslovni prijevod pod naslovom Vu to vreme godišta. Jednako tako zanimljivo je da raznolikost melodija i glazbenih obrazaca, nastalih po uzoru na lokalni glazbeni izričaj, nalazimo južno od Save u lokalnim inačicama crkvenih zajednica, što je zasigurno veliko bogatstvo, kako u melodijskom, tako i u dijalektalnom izričaju. Posebnu draž ovoj pjesmi daje njezina ikavska varijanta koja glasi U se vrime godišta, no zahvaljujući ideji jezičnog nacionalnog ujedinjenja s kraja 19. i početka 20. st., ova pjesma dobila je svoju standardiziranu jekavsku varijantu koju i danas najviše poznajemo, U to vrijeme godišta. S melodijskog stajališta jednako tako zanimljiv je i podatak da je ova pjesma, glazbeno oslonjena na glagoljaško pjevanje do 1830. g., dobila novo glazbeno ruho zahavljujući orguljašu s Malog Lošinja, Šimunu Letiću. Letić u prosincu 1830. g. odlazi u Veneciju te ne bi li osvježio glazbeno stvaralaštvo i crkveni repertoar, prepisuje niz pastorala, a među njima i ovu najpoznatiju i najdopadljiviju kojoj je autor Girolimo Fescobaldi koji je živio na prijelazu 16./17. st. i uglazbio upravo ovu krasnu pjesmu. Ova pjesma pjevala se po Italiji, a nalazimo je i kod istarskih Talijana. Jednako tako zaživjela je i među Hrvatima i danas je nezamislivo božićno misno slavlje bez ove popularne božiće pjesme koju je uglazbio talijanski skladatelj. S pouzdanjem znamo da je u naše krajeve došla 1. prosinca 1830. g. i od tada se, zahvaljujući redovnicima i pobožnom puku, proširila od Iloka do Dubrovnika. Bez obzira na povijesne činjenice i podrijetlo, ova pjesma, kao i mnoge druge proizašle iz stvaralačkog uma hrvatskog narodnog pjesnika, dokaz je iskrene vjere u Boga, ljubavi prema jeziku i narodnom nasljeđu te pripadnosti identitetu širega zapadnoeuropskoga kulturnog kruga.
Tomislav Habulin, mag. mus.
Čestit i blagoslovljen Božić te sretna Nova 2018. godina!
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
